Načelo zakonitosti
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 10 | Nivo: Pravni fakultet

Sadržaj:
Član 1 i 2 Krivičnog Zakonika Crne Gore...................................................................................2
Uvod (pojam i značaj)……………………………………………………………………………………………….3
Načelo zakonitosti sa osvrtom na Krivični Zakonik i Ustav Crne Gore……………………………4
Načelo zakonitosti sa osvrtom na Krivični Zakonik i Ustav Crne Gore……………………………5
Načelo zakonitosti sa osvrtom na Krivični Zakonik i Ustav Crne Gore……………………………6
Načelo zakonitosti sa osvrtom na Krivični Zakonik i Ustav Crne Gore……………………………7
Četiri segmenta načela zakonitosti………………………………………………………………………………8
Zaključak……………………………………………………………………………………….……………………8
Literatura…………………………………………………………………………………………………………..10
Niko nevin ne smije biti osudjen, dok učiniocu krivičnog djela se treba izreći krivična sankcija pod uslovima koje predvidja KZ, i na osnovu zakonito sprovedenog postupka”
(član 1 KZ)
“Krivičnu sankciju učiniocu krivičnog djela može izreći samo nadležni sud u postupku koji je pokrenut I sproveden po osnovu zakona”
(član 2 KZ)
UVOD
Kao i načelo pravne države, i načelo zakonitosti se smatra vrhunskim civilizacijskim, političkim, pravnim i posebno krivičnopravnim postulatom, a nastalo je kao reakcija na srednjovjekovnu arbitrarnost. Ono u biti referira na svojstvo savremene krivičnopravne sankcije-određenost u zakonu, ali u širem smislu i na zakonsku utemeljenost djelatnosti državnih organa.
Da je načelo zakonitosti najznačajnije načelo modernog krivičnog prava, govori činjenica to da je ono uzdignuto na rang Ustavnih načela. Ustavom Crne Gore je propisano da niko ne može biti kažnjen za djelo koje, prije nego što je učinjeno, nije bilo predvidjeno zakonom kao kažnjivo djelo, niti mu se može izreći kazna koja za to djelo nije bila unaprijed propisana (član 33). Ta odredba se odnosi na sva tri delikta kaznenog prava u širem smislu (krivično djelo, privredni prestup i prekršaj). Međutim, kod propisivanja krivičnog djela i krivične sankcije, to može biti učinjeno samo zakonom, nikako nekim drugim propisom (aktom), npr. Uredba.
Najbolju formulaciju načela zakonitosti imamo u latinskoj sentenci nullum crimen, nulla poena sine lege, čiji je tvorac njemački teoretičar krivičnog prava A. Fojerbah, a koja podrazumijeva da niko ne može biti kažnjen za neko ponašanje, tj. prema nikome se ne može primijeniti krivična sankcija, ako prije nego što ga je preduzeo ono nije bilo zakonom propisano kao krivično djelo i ako za to isto djelo nije bila unaprijed propisana sankcija.

---------- CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturski.org 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: [email protected]